Bor na Kamešnici raste na predjelima oko 1000 m/nv.
Susreće se oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose... Borovi su otorni na velike hladnoće i mraz ali im je potrebna velika količina svijetla.
Dobro se održavaju i na slabijim, kamenitim, pješčanim i suhim tlima. U dobi od oko 100 godina, stablo mu je oko 25 m visoko i 30 cm debelo. Borovi imaju dugačke iglice koje rastu spojene dvije-tri do pet u obliku čuperaka. Postoji velik broj podvrsta borova. Na Kamešnici nalazimo obični bor.



bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Opis izgleda



Visok je do 40 m. Kora je debla starijih stabala crvenkasta i tanka, a inače tamnosiva i uzdužno ispucala. Pupovi nisu smolasti. Iglice su po dvije, duge 4 - 8 cm, tvrde i usukane, većinom zelena ili tamnozelene boje. Češeri su dugi 3 - 7 cm, jajasto čunjasti, svjetlo - smeđi ili sivkasti, rombična štitića, bez šiljka. Sjeme je do 4 mm dugo, tamno sivo, klije s 4 -8 uglavnom 6 supki. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika.

 Ekološka svojstva

Voli puno svjetlosti, što ga ograničava i smanjuje mu konkurentnost prema ostalim vrstama drveća. Prilagodljiv je na ekološke uvjete temperature, vlage i tla. Doživi do 250 godina. Počinje plodonositi između 10-te i 20-te godine na osami, a 20 godina kasnije u sastojini. U mladosti je osjetljiv na snijeg. Dobro podnosi mraz, sušu i zimske studeni i zagađenja.