|
| |
Bukva
 Bukva je vrlo zastupljeno drvo na Kamešnici. Kamešnica joj jako odgovara kao stanište jer voli planinska i brdovita područja. Raste odmah iznad izvora Ozrne pa sve do Pola i Fiskije. Naraste do 35 metara i može postići debljinu čak preko 1 metra. Kora joj je debla i siva a lišće je eliptično i dostiže dužinu oko 8 cm. Lišće bukve je bogato vitaminom C. Korjen ovog stabla je čvrst i zbog toga je bukva otporna na velike vjetrove. Bukovina se često koristi i za ogrjev zbog svoje velike kalorične vrijednosti. Budući da je Kamešnica jako nepristupačna za motorna vozila šuma se sačuvala od pretjerane sječe. Bukva je najrasprostranije drvo u Europi. Dobro podnosi nedostatak sunca pa uspijeva i na mjestima koja su zaklonjenija i nemaju mnogo sunčevih zraka.
Rasprostranjenost
Raste na brdskim i planinskim položajima, srednje, zapadne Europe, te jugoistočne Europe.
Izgled
Naraste do 40 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi.
Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar.
Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Oprašivanje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
|
|
|
|
