Latinski naziv: Gentiana lutea L. (ssp. symphyandra) Opstanak ove biljke je nažalost doveden u pitanje zbog sakupljača ljekovitog bilja. Korijen se naime upotrebljava kao supstanca za izradu lijekova protiv želučanih tegoba. 

 

Smreka (lat. Picea abies) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Smreka nije zastupljena na Kamešnici u velikom broju. Dosta je zahtjevnija od običnog bora i jele u pogledu životnih uvjeta. Traži vlažna tla, bogata humusom i hladna tla. Stablo može narasti do 50 metara u visinu i biti debelo do 2 metra. Najveći problem smreke je plitak korjen pa joj smetaju jaki vjetrovi. Iglice su im kratke i oštre.

Jelu također nalazimo na Kamešnici. Uspijeva na višim predjelima oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose... Vrlo lako se razmnožava i nije zahtjevna što se tiče uvjeta za život. Otporna je na hladnoću. Naraste do 40 metara u visinu a doseže i debljinu do 1 metar, rjeđe i do 1.5 metara. Oblik krošnje u mladosti čunjasti a kasnije postaje valjkast. Češeri jele su uspravni a iglice su tupe. Najveći problem jelama predstavljaju jaki vjetrovi jer im korijen nije tako razvijen kao u bukve.

Obična jela (Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela
sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka. Jela je zastupljena sa 50% u crnogoričnim šumama Hrvatske.

Bor na Kamešnici raste na predjelima oko 1000 m/nv.
Susreće se oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose... Borovi su otorni na velike hladnoće i mraz ali im je potrebna velika količina svijetla.
Dobro se održavaju i na slabijim, kamenitim, pješčanim i suhim tlima. U dobi od oko 100 godina, stablo mu je oko 25 m visoko i 30 cm debelo. Borovi imaju dugačke iglice koje rastu spojene dvije-tri do pet u obliku čuperaka. Postoji velik broj podvrsta borova. Na Kamešnici nalazimo obični bor.

Bukva je vrlo zastupljeno drvo na Kamešnici. Kamešnica joj jako odgovara kao stanište jer voli planinska i brdovita područja. Raste odmah iznad izvora Ozrne pa sve do Pola i Fiskije. Naraste do 35 metara i može postići debljinu čak preko 1 metra. Kora joj je debla i siva a lišće je eliptično i dostiže dužinu oko 8 cm. Lišće bukve je bogato vitaminom C. Korjen ovog stabla je čvrst i zbog toga je bukva otporna na velike vjetrove. Bukovina se često koristi i za ogrjev zbog svoje velike kalorične vrijednosti. Budući da je Kamešnica jako nepristupačna za motorna vozila šuma se sačuvala od pretjerane sječe. Bukva je najrasprostranije drvo u Europi. Dobro podnosi nedostatak sunca pa uspijeva i na mjestima koja su zaklonjenija i nemaju mnogo sunčevih zraka.

04 07 2008 | Opširnije... |

Kadulja je jako ljekovita biljka. Koristi se za prehlade, prilikom bolesti bubrega, jetre, za upalu mjehura, za jetrene bolesti, reumu, proljev, razne živčane bolesti. Na Kamešnici ju nalazimo na mjestima gdje ima mnogo sunca obično na predjelima kamenjara.

Majčina dušica (Thymus serpyllum) je trajna 20 - 30 cm visoka, grmasta biljka. Ima uske elipsaste sivo - zelene listice sa kratkim peteljkama. Roza do lila cvjetovi stvaraju na vrhovima stabljike okrugle cvjetove, jakog i ugodnog mirisa.

Koristi se najviše u mediteranskoj kuhinji za začinjavanje mesa, kao i sosova i supa. Takođe je poznata i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka, te se koristi za pripremanje ljekovitih čajeva.

Na Kamešnici možemo naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće od gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana, čemerike i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka (mala, do 30 cm duljine) te neotrovnice, bjelouška, šara poljarica i dr. Vukovi svoje obitavalište nalaze sa sjeverne strane planine, i u pošumljenim djelovima, zajedno sa lisicama, diljim svinjama, a moguć je i susret s risom i medvjedom iako nisu često viđeni.